Okružena prozirnim
morem,okovana belim kamenom, obasjana mediteranskim suncem, Crna Gora
je jedna od poslednjih oaza Evrope,u koju se može pobeći od užurbanog
tempa civilizacije i predahnuti uz šum talasa, pesmu zrikavaca i opojne
mirise raznorodne vegetacije.
Kojim god putem došli u
Crnu Goru, na
koja god „vrata” ušli, dočekaće vas netaknuta priroda, gostoprimljivi, ponosni i druželjubivi ljudi. Ako dolazite avionom, videćete kao na dlanu snežne
planinske vrhove i
„gorske oči” –
Crno ili neko od još 17 jezera na Durmitoru, koja su okružena livadama i stoletnom šumom, duboke kanjone bistrih reka, a među njima i najveći u Evropi – kanjon Tare…
Pogledu iz aviona
dostupni su i predeli
koje je Unesko
uvrstio u prirodnu baštinu.
Videćete i penušavu liniju jadranske obale, tirkizno more, uvale i zalive...
Sedamdeset tri
kilometra najlepšeg spoja sunca, mora i kopna – sto sedamnaest plaža
raširenih crnogorskom obalom, nude različite mogućnosti i za
najprobirljivije goste. Leto na Crnogorskom primorju traje od maja do
oktobra – 180 dana sezone kupanja! I 240 sunčanih dana u godini! Samo se
upitajte – na kakvoj plaži želite da uživate? Na peščanoj,
šljunkovitoj ili kamenitoj? Možda na „Kraljičinoj plaži” u Miločeru, na
kojoj se svojevremeno kupala kraljevska porodica. Da li ste znali da
plaže na Budvanskoj rivijeri po kvalitetu peska spadaju u najvišu
svetsku kategoriju? Nećete pogrešiti ni ako se odlučite za neku
diskretnu malu plažu u zaklonjenoj uvali, do koje je moguće doći samo
brodićem ili čamcem.
Ako pak
podrazumevate plažni
komfor, kupajte se na nekoj od hotelskih plaža. Dobar izbor je i gradska plaža blizu kuće domaćina kod koga ste se smestili ili blizu
vašeg omiljenog
lokala, gde vas uvek
čeka čaša rashlađenog pića. Ukoliko hoćete da pobegnete od gradske vreve, prošetajte do neke plaže ušuškane pored starog maslinjaka ili borove šume, u čijoj hladovini
želite potražiti
osveženje. Poželite
li, pak, da se potpuno prepustite suncu i moru, pođite na nudističku plažu Ada Bojana ili uživajte na nepreglednoj, najdužoj peščanoj plaži jadranske obale, onoj kod
Ulcinja, koja s
pravom nosi ime Velika
plaža. Bilo da
vozom, autobusom ili automobilom dolazite u Crnu Goru, imaćete idealnu priliku da uživate u veličanstvenim predelima netaknute prirode – Biogradskoj gori, poslednjoj
prašumi Evrope,
„Kraljevskoj šumi”
i nacionalnom parku, koji je osnovao kralj Nikola 1878, šest godina nakon što je osnovan Jeloustonski park u SAD, najstariji nacionalni park na svetu. Moći ćete da gledate snažne, brze i bistre reke, koje su vekovima dubile stenovite planine i probijale živopisne kanjone. Kao sasvim jedinstven prizor pokazaće vam se 1300 metara dubok kanjon Tare, najveći u Evropi, od koga je na
svetu veći samo
Veliki kanjon reke
Kolorado u Americi. Ako hoćete da zastanete i predahnete – kako biste napunili pluća čistim vazduhom, a oči nesvakidašnjim pejzažom, čekaju vas brojni vidikovci i visoravske livade, mesta mira
i spokoja... Na bilo kom od 18 jezera na Durmitoru – Crnom, Vražjem, Zminjem…, ili na Prokleti- jama, na Plavskom jezeru iz koga izvire reka Lim –
uživajte u
lepoti! Upoznajte neposredno
retke životinjske vrste koje možete sresti još samo na stranicama knjiga.
Ako se nađete na
Skadarskom jezeru,
najvećem jezeru Balkana, znajte da ste došli i u najveći ptičji rezervat u Evropi, poslednje stanište pelikana na
Starom
kontinentu. Prilikom plovidbe jezerom, možete se uveriti u razuđenost njegovih obala, sa brojnim zalivima, ostrvcima i poluostrvima.
Obala jezera je
delom močvarna, pokrivena
širokim pojasom trske
i „ćilimom” barskog bilja, delom kamenita sa sakrivenim uvalama u ljutom kamenu Rumije. Putevi Crne Gore, dovešće vas i do viševekovnih manastira i
crkava, u kojima
ćete spoznati deo
prebogate istorijske i kulturne baštine Crne Gore. To su kameni međaši među kojima se prostiru vekovi burnog života jedne autohtone
mediteranske kulture.
Patinirane fasade
romaničkih, renesansnih i baroknih crkava i portali patricijskih palata, dočaravaju
prohujala
vremena, kazuju o
bogatoj, dramatičnoj, ali i slavnoj prošlosti. Gotovo da nema mesta u Crnoj Gori koje na ovaj ili onaj način, spomenikom ili građevinom, predanjem ili specifičnim nazivom šume, visa ili kraja, ne odražava
bogatu istoriju
ovih prostora. U ove
krajeve nadirali su mnogi osvajači, dolazili su i odlazili različiti narodi, ostavljajući pečat svoje kulture i
identiteta. Otuda
Crna Gora predstavlja neobično jedinstvo različitih civilizacijskih tokova. Granica
između dva
sveta – Istoka i
Zapada, prolazila je upravo ovim prostorima, pa su i danas, manje ili više, prepoznatljivi tragovi Vizantije, Venecije, Austrougarske, islama...
U Risnu možete videti
savršeno očuvan
mozaik iz III
veka, na kome je predstavljen bog sna Hipnos. Još ranije, pre dolaska Rimljana, Risan je Ilirska kraljica Teuta
odabrala za svoj
prestonički grad.
Odete li do ušća Zete u Moraču, naći ćete ostatke grada Doclea. U I veku nove ere taj grad bio je središte
rimske provincije
južne Dalmacije, a ostaci
foruma, bazilike, terma i vila govore o njegovoj moći i značaju. Ovaj prostor, pod nazivom Duklja, 1040. godine postaje jedna od prvih
nezavisnih kraljevina
na Balkanu, koju
je 1077. nasledila Zeta. Naslednik zetskih kraljeva Đurađ Crnojević osnovao je 1494. godine štampariju iz koje je izašao „Oktoih
prvoglasnik”, prva
knjiga na Balkanu,
štampana ćirilicom. Dogodilo se to samo četrdeset godina od Gutenbergovog
pronalaska štampe,
ili dvadeset godina
nakon što je u Vestminsteru štampana prva knjiga na engleskom. Iznad Bokokotorskog zaliva, a nadomak stare i nove
crnogorske prestonice
Cetinja, uzdiže
se planina Lovćen. Stazom
od 461 stepenika stiže se do Njegoševog mauzoleja, koji se nalazi na 1660 metara nadmorske visine. U njemu se nalaze posmrtni ostaci Petra Petrovića Njegoša, pesnika, vladike i državnika.
Izrešetana sa više od
stotinu kuršuma,
crnogorska zastava iz
bitke na Vučjem dolu (1876. godina), danas se čuva u Državnom muzeju na Cetinju. Na Vučjem dolu, pod vođstvom knjaza Nikole, pobeđena je mnogo moćnija vojska Muktar-paše.
U Crnoj Gori će vas
dočekati ljudi
čija tradicija podrazumeva poštovanje dobronamernog gosta. Dočekaće vas ljudi odani zemlji u kojoj žive,
ljudi ponosni na
pretke čija imena nose
i čiju baštinu čuvaju.